Zakon o mirovinskom osiguranju

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju

Nakon što je proteklih godina važeći Zakon o mirovinskom osiguranju izmijenjen i dopunjen više puta, a u situaciji nepovoljnih demografskih i ekonomskih kretanja,  iz Ministarstva rada i mirovinskoga sustava u saborsku proceduru upućen je Prijedlog novog Zakona o mirovinskom osiguranju. Savjetovanje s javnošću o predloženim novinama provedeno je u srpnju, rujnu i listopada 2013. kada su o prijedlozima za novi ZOMO raspravljali sindikati, poslodavci i koordinacija umirovljeničkih udruga te  dali svoje primjedbe, prijedloge i očitovanja. Nakon saborske procedure, dva čitanja i niza amandmana, od kojih je jedan dio i prihvaćen, rasprava je zaključena 11. prosinca, a Zakon o mirovinskom osiguranju donesen je na 10. sjednici 13. prosinca 2013. (82 glasa "za" i 18 "protiv").
Tekst Zakona sadrži  i Izjavu o usklađenosti s pravnom stečevinom Europske unije iz koje proizlazi da je ovaj Zakon u potpunosti usklađen s odredbama primarnih i sekundarnih izvora prava Europske unije.
U razdoblju od 2014. do 2030. godine uvjeti starosne dobi za stjecanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene ostali su isti kao što su propisani u važećem ZOMO-u, kao i uvjeti za muškarce, a od 1. siječnja 2031. postupno bi se povećavala starosna dob za tri mjeseca sve do 2037. godine, kada bi uvjet za starosnu mirovinu bio 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a za prijevremenu starosnu mirovinu 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža.
Uvodi se prijevremena starosna mirovina bez umanjenja za osiguranike s dugogodišnjim osiguranjem, s navršenih 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja. Također se ne umanjuje mirovina  osiguraniku koji je nakon prestanka osiguranja zbog stečaja, neposredno prije ispunjenja uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu, proveo najmanje dvije godine kao nezaposlena osoba prijavljena službi nadležnoj za zapošljavanje.

Između ostalog, uvodi se mogućnost korištenja starosne mirovine u punoj svoti i mogućnost rada do polovice punog radnog vremena, novi model povoljnijeg usklađivanja mirovina i razdvajanje mirovina na dio ostvaren prema posebnom propisu i dio ostvaren na temelju staža osiguranja prema ZOMO-u, kao i nova formula za određivanje osnovne mirovine za osiguranike koji ostvaruju mirovinu iz oba obvezna stupa. Isplata mirovina preko pošte bila bi omogućena samo za stare korisnike na teret državnog proračuna. Za korisnike mirovina i drugih primanja iz mirovinskog osiguranja koji  će ta primanja ostvariti od 1. siječnja 2014. propisuje se isplata samo preko banaka u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu.

Umjesto invalidnosti, uveden je i definiran novi institut smanjenja radne sposobnosti koje može biti smanjenje radne sposobnosti uz  preostalu radnu sposobnost, na temelju koje se stječe pravo na profesionalnu rehabilitaciju, te djelomični i potpuni gubitak  radne sposobnosti, na temelju kojih se stječe pravo na invalidsku mirovinu. Uvodi se i novo pravo, tzv. privremena invalidska mirovina koju  može steći invalid rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za rad, a nakon završene rehabilitacije je ostao dugotrajno nezaposlen. Također je utvrđeno da će se vještačenje obavljati u Centru za medicinsko vještačenje Zavoda. S navršenim uvjetom starosne dobi, korisnici invalidske mirovine ostvarene zbog potpunog gubitka radne sposobnosti bit će po službenoj dužnosti prevedeni u starosnu mirovinu koja će se isplaćivati u istoj svoti te redovito usklađivati.

U ostvarivanju prava na obiteljsku mirovinu nije došlo do značajnijih izmjena u odnosu na odredbe važećeg ZOMO-a. Uvedene su nove odredbe kojima su propisani povoljniji uvjeti korištenja prava na obiteljsku mirovinu za djecu-osobe s invaliditetom. Djeca sa statusom osobe s invaliditetom imaju pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja neovisno o činjenici uzdržavanja. Za vrijeme trajanja radnog odnosa ili obavljanja djelatnosti obustavlja im se isplata obiteljske mirovine, a nakon prestanka zaposlenja ponovo se uspostavlja.
Osiguraniku se omogućuje da 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva obavijesti Zavod o namjeri podnošenja zahtjeva za priznanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu radi kompletiranja i kontrole podataka o stažu osiguranja, plaći, odnosno osnovici, a zahtjev za priznavanje prava na mirovinu se podnosi mjesec dana prije odlaska u mirovinu.

Na zahtjev osiguranika Zavod je dužan izdati potvrdu o podacima koji su putem odgovarajućih prijava uneseni u matičnu evidenciju, takva potvrda ima dokaznu snagu javne isprave. Osiguranik može osporavati podatke iz potvrde i tražiti da mu Zavod izda novu potvrdu na kojoj će se nalaziti nedostajući podaci odnosno ispravljeni netočni podaci, ali više nema pravo zahtijevati od Zavoda donošenje rješenja niti Zavod ima obvezu donositi rješenje ako osiguranik smatra da podaci iz potvrde nisu točni ili potpunI.

Obveznik podnošenja prijavno-odjavnih podataka obvezan je podatke o početku, prestanku i promjenama u poslovanju te podatke o početku, prestanku i promjenama tijekom osiguranja dostaviti Zavodu u roku od 24 sata od početka, prestanka ili promjeni u poslovanju odnosno u roku od 24 sata od početka, prestanka ili promjeni tijekom osiguranja (do sada je rok bio 8 dana). Podatke s prijave Zavod je dužan provjeriti i unijeti u matičnu evidenciju u roku od 3 radna dana od dana primitka prijave (prije je rok bio 8 dana od dana zaprimanja prijave). Iznimka od navedenog je samo u slučaju ako se sjedište poslodavca nalazi izvan Republike Hrvatske, u državi članici Europske unije, kada se rok od 24 sata produžava na 60 dana.

Novi Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2014. kada prestaju važiti odredbe važećeg ZOMO-a.