Povodom Međunarodnog tjedna gluhih Udruga osoba oštećena sluha BBŽ organizirala je za članove trodnevni izlet u Makarsku i Dubrovnik od 02. - 04.10.2026., koji je omogućilo Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u sklopu javnog poziva "Razvoj i širenje mreže socijalnih usluga 2026.-2029." za Trogodišnji program " Zajedno u zajednici: korak dalje bez barijera."

Prvog dana smjestili smo se u hostelu SUB TUB Makarska, gdje je bila baza izleta. Sunčano, rano jesensko vrijeme nam je omogućilo šetnju gradom a hrabrijim članovima i kupanje u poslijepodnevnim satima. Nakon ugodno prospavane noći, drugi dan, nakon doručka krenuli smo autobusom u Dubrovnik preko Pelješkog mosta. U Dubrovniku su nas dočekali članovi i komunikacijske posrednce Udruge gluhih i nagluhih u Dubrovniku, kojima zahvaljujemo na srdačnom dočeku i organizaciji turističkog obilaska, te prevođenju prezentacija povijesnih zanimljivosti tokom razgleda Kneževog dvora, Straduna, zidina i obilaska vozilom ostalih znamenitosti Dubrovnika, s posebnim doživljajem pogleda sa Srđa. Iako je bio kratak, članovii nisu krili oduševljenje izletom koji je obilovao  netaknutom prirodom, znamenitostima i povijesnim građevinama.

Na kraju putovanja, moglo se zaključiti da su nas Makarska, a napose Dubrovnik i njihova okolica očarala na ponovni susret u budućnosti.

Međunarodni tjedan gluhih, 21. do 27. rujna 2026.

Međunarodni tjedan gluhih obilježavamo od 21. do 27. rujna s ciljem podizanja svijesti javnosti o specifičnim problemima i potrebama gluhih osoba To je jedna od temeljnih pretpostavki za poboljšanje njihova položaja u društvu i unaprjeđenje kvalitete života. Vodeća tema ove godine stavlja naglasak na Proglašavanje ljudskih prava gluhih osoba. Taj tjedan također potiče solidarnost među samim gluhim osobama i njihovim pomagačima te se koristi za poticanje na veće napore u promicanju prava gluhih osoba širom svijeta na bolje obrazovanje i veće zapošljavanje. Tjedan pruža priliku da se istakne značaj pristupačnog obrazovanja, informiranja i kulturnih sadržaja za sve. Ovo je vrijeme kada posebno naglašavamo važnost inkluzije, poštovanja i razumijevanja gluhih i nagluhih osoba. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije više od 5 % (oko 430 milijuna osoba) treba rehabilitaciju uslijed gubitka sluha, uključujući i 34 milijuna djece. Na globalnoj razini u ovom tjednu također se obilježavaju Međunarodni dan znakovnih jezika (23. rujna) te Međunarodni dan gluhih – posljednja nedjelja u rujnu. Rujan se diljem svijeta slavi kao „Mjesec svjesnosti o gluhoći“.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi ključne činjenice:

Predviđa se da će do 2050. godine gotovo 2,5 milijarde ljudi imati određeni stupanj gubitka sluha, a više od 700 milijuna će trebati rehabilitaciju sluha.
Oko 95,1 milijuna djece u dobi od 5 do 19 godina živi s gubitkom sluha diljem svijeta.
Neliječeni gubitak sluha predstavlja godišnji globalni trošak od gotovo 1 bilijun američkih dolara.
Više od milijardu mladih odraslih osoba u opasnosti je od trajnog, izbježivog gubitka sluha zbog nesigurnih praksi slušanja.
Za globalno proširenje usluga njege uha i sluha potrebno je dodatno godišnje ulaganje manje od 1,40 USD po osobi.
Tijekom razdoblja od 10 godina, ovo obećava povrat od gotovo 16 američkih dolara za svaki uloženi američki dolar.

Prema podacima HZJZ- a iz 2025. godine na području Grada Zagreba je evidentirano 3.066 osoba s oštećenjem sluha što predstavlja 2,6 % od ukupnog broja osoba s invaliditetom. U Hrvatskoj živi 21.429 osoba s oštećenjem sluha te čine udio od 3,2 % u ukupnom broju osoba s invaliditetom.

Međunarodni dan znakovnih jezika - Sa znakovnim jezikom, svi su uključeni!
Svjetska federacija gluhih ove godine obilježava 75. obljetnicu djelovanja, u svijetu živi oko 72 milijuna gluhih osoba. Danas osobe s oštećenjem sluha koriste više od 300 različitih znakovnih jezika. Znakovni su jezici punopravni jezici, strukturno različiti od govornog jezika. Konvencija o pravima osoba s invaliditetom prepoznaje i potiče uporabu znakovnih jezika. Generalna skupština UN-a je 23. rujna proglasila Međunarodnim danom znakovnih jezika kako bi se podigla svijest o važnosti znakovnog jezika u punoj realizaciji ljudskih prava gluhih osoba.

Uzroci gubitka sluha i gluhoće
U različitim razdobljima tijekom životnog vijeka mogu se pojaviti čimbenici koji utječu na gubitak sluha i gluhoću, pojedinci su najosjetljiviji na njihove učinke tijekom kritičnih razdoblja u životu.

Prenatalno razdoblje

• genetski čimbenici, uključujući nasljedni i nenasljedni gubitak sluha
• intrauterine infekcije (poput rubeole i infekcije citomegalovirusom).

Perinatalno razdoblje

• asfiksija pri rođenju (nedostatak kisika u trenutku rođenja)
• hiperbilirubinemija (teška žutica u neonatalnom razdoblju)
• niska porođajna težina
• drugi perinatalni morbiditeti i njihovo liječenje.

Djetinjstvo i adolescencija

• kronične infekcije uha (kronični gnojni otitis media)
• nakupljanje tekućine u uhu (kronični negnojni otitis media)
• meningitis i druge infekcije.

Odrasla dob i starija dob

• kronične bolesti
• pušenje
• otoskleroza
• senzoneuralni gubitak sluha povezan sa starenjem
• iznenadni senzoneuralni gubitak sluha.

Čimbenici tijekom životnog vijeka

• nakupljanje ušnog voska
• trauma uha ili glave
• izloženost glasnoj buci/glasnim zvukovima
• ototoksični lijekovi
• ototoksične kemikalije povezane s poslom
• nutritivni nedostaci
• virusne infekcije i druge bolesti uha
• odgođeni početak ili progresivni genetski gubitak sluha.

Prevencija

Prevencija gubitka sluha ključna je tijekom cijelog života, od prenatalnog i perinatalnog razdoblja do starije dobi. Kod djece je gotovo 60% gubitka sluha uzrokovano uzrocima koji se mogu spriječiti provedbom javnozdravstvenih mjera. Isto tako, većina najčešćih uzroka gubitka sluha kod odraslih, poput izloženosti glasnim zvukovima i ototoksičnim lijekovima, mogu se spriječiti.
Učinkovite strategije za smanjenje gubitka sluha u različitim fazama životnog ciklusa uključuju:

• cijepljenje
• dobre prakse u skrbi za majku i dijete
• genetsko savjetovanje
• identifikacija i liječenje uobičajenih stanja uha
• programi očuvanja sluha na radu tijekom izloženost buci i kemikalijama
• sigurne strategije slušanja za smanjenje izloženosti glasnim zvukovima u rekreacijskim okruženjima
• racionalna upotreba lijekova za sprječavanje ototoksičnog gubitka sluha. 

Rano otkrivanje gubitka sluha i bolesti uha ključno je za učinkovito liječenje. To zahtijeva sustavni pregled za otkrivanje gubitka sluha i srodnih bolesti uha kod onih koji su najviše izloženi riziku. To uključuje: novorođenčad i dojenčad, djeca predškolske i školske dobi, osobe izložene buci ili kemikalijama na radu, osobe koje primaju ototoksične lijekove te starije odrasle osobe.

Senzibilizacija javnosti koja obuhvaća upoznavanje i pronalaženje načina za rješavanje specifične problematike gluhih i nagluhih osoba, ujedno će rezultirati i boljom educiranošću gluhih osoba o sredstvima koja su korisna za njihovu bolju i jednostavniju komunikaciju, čime je omogućena integracija u širu društvenu zajednicu i poboljšana kvaliteta života te populacije. Različitim aktivnostima i kampanjama organizacije širom svijeta nastoje privući pažnju javnosti na probleme s kojima se suočavaju gluhe i nagluhe osobe.

Ljetna škola HZJ u Novom Vinodolskom 2026.

BJELOVAR / NOVI VINODOLSKI

"Ljetna škola HZJ 2026." uz promociju HZJ, tradicionalno je i ove godine održana za članove i njihove obitelji uz druženje sa gluhima i nagluhima prijateljima iz Pule u Novom Vinodolskom od 24. srpnja do 31. srpnja 2026.

Razlog održavanja ljetne škole HZJ je druženje tokom kojih su se razmjenjivala međusobnih znanja i iskustva a usljed toga i smanjenje socijalne I društvene marginalizacije osoba sa oštećenim sluhom. 

U sklopu provedbe projekta „Zajedno za bolje: socijalna povezanost i skrb za starije i nemoćne”, Udruga osoba oštećena sluha Bjelovarsko-bilogorske županije posebnu pažnju posvećuje praćenju kvalitete rada na terenu i iskustava zaposlenika koji svakodnevno pružaju potporu korisnicima. Projektom je predviđeno zapošljavanje 11 pružatelja usluge potpore i podrške, koji redovito obilaze starije osobe i osobe s invaliditetom te im pomažu u svakodnevnim aktivnostima. Svaki pružatelj usluge skrbi o najmanje šest korisnika, a podrška uključuje obavljanje kućanskih poslova, pomoć u održavanju osobne higijene, zadovoljavanje svakodnevnih potreba te podjelu paketa kućanskih i higijenskih potrepština.

Kako bi se dobio uvid u stvarna iskustva s terena, među zaposlenicima je provedena evaluacija usmjerena na izazove u radu, kvalitetu odnosa i komunikacije s korisnicima, osobni doživljaj rada te prijedloge za unaprjeđenje provedbe projekta. Dobivene povratne informacije pokazuju da zaposlenici svoj rad s korisnicima doživljavaju pozitivno te da u svakodnevnoj provedbi posebno ističu važnost komunikacije, strpljenja, razumijevanja i povjerenja. Pružatelji usluge u svojim su odgovorima naglasili da je kvalitetna komunikacija temelj uspješnog rada s korisnicima. Budući da su korisnici često osobe starije životne dobi, osobe s invaliditetom ili osobe koje žive same, svakom je korisniku potrebno pristupiti s pažnjom, poštovanjem i razumijevanjem njegovih životnih okolnosti. Upravo zato rad na terenu ne obuhvaća samo izvršavanje konkretnih zadataka, nego i izgradnju odnosa povjerenja.

Evaluacija je pokazala da zaposlenici odnos i komunikaciju s korisnicima ocjenjuju dobrima. U odgovorima se ističe da su odnosi s korisnicima uglavnom pozitivni, stabilni i korektni, a redoviti obilasci pridonose boljem međusobnom razumijevanju. S vremenom se između korisnika i pružatelja usluge razvija osjećaj povezanosti, što svakodnevnu podršku čini kvalitetnijom i osobnijom.
Zaposlenici primjećuju i pozitivne promjene kod korisnika. Redovita pomoć u kući, podrška u održavanju higijene, podjela potrepština, ali i razgovor i druženje, korisnicima donose osjećaj sigurnosti i olakšanja. Takvi dojmovi potvrđuju da projekt ima stvaran učinak na svakodnevni život korisnika te da kontinuirana prisutnost pružatelja usluge ima veliku vrijednost.

Osim koristi za korisnike, rad na projektu donosi vrijedno iskustvo i zaposlenicima. U evaluaciji su naveli da im rad na terenu pomaže u boljem snalaženju u različitim životnim situacijama, u radu s ljudima i razumijevanju potreba osoba kojima je podrška najpotrebnija. Kroz svakodnevne susrete s korisnicima razvijaju dodatnu sigurnost, odgovornost i osjetljivost za potrebe ranjivih skupina.
Kao najčešći izazovi u radu istaknuti su komunikacija, potreba za strpljenjem te važnost prilagodbe svakom korisniku. Iako rad s korisnicima ponekad može biti zahtjevan, zaposlenici ga opisuju kao vrijedan i smislen, posebno kada vide da njihova prisutnost i pomoć korisnicima donose pozitivne promjene.

Jedan od prijedloga za budućnost odnosio se na mogućnost smanjenja broja korisnika po zaposleniku, kako bi se svakoj osobi moglo posvetiti još više vremena i pažnje. Takva povratna informacija pokazuje da zaposlenici promišljaju o kvaliteti usluge i žele dodatno unaprijediti podršku koju pružaju. Zaključci provedene evaluacije potvrđuju da su pružatelji usluge ključna poveznica između projekta i korisnika. Njihov svakodnevni rad, odgovornost, strpljenje i ljudski pristup omogućuju da projektne aktivnosti za korisnike ne budu samo usluga, nego stvarna podrška u svakodnevnom životu.

Udruga osoba oštećena sluha Bjelovarsko-bilogorske županije nastavit će pratiti iskustva zaposlenika i kvalitetu provedbe projektnih aktivnosti, s ciljem da podrška korisnicima i dalje bude dostupna, redovita, dostojanstvena i usmjerena na njihove stvarne potrebe.

Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda plus. Sadržaj objave isključiva je odgovornost Udruge osoba oštećena sluha Bjelovarsko-bilogorske županije.

30.05.2026 .
U sklopu projekta "Razvoj i širenje mreže socijalnih usluga za razdoblje 2023. do 2025.", koji financira Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, organiziran  je jednodnevni izlet na Sljeme, Zagreb i Western Ranch Cowboy.

Članovi naše udruge proveli su prekrasan dan u Zagrebu upoznajući znamenitosti grada, uživajući u lijepom vremenu, dobroj hrani i ugodnoj vožnji žičarom.

Svim članovima, zaposlenicima, suradnicima i prijateljima Udruge želimo sretan i blagoslovljen Uskrs.

Svjetski dan sluha obilježava se 3. ožujka svake godine s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja zdravlja sluha te prevencije i pravovremenog liječenja oštećenja sluha.

Ovu globalnu inicijativu predvodi WHO, koja kroz kampanje i edukativne materijale potiče vlade, zdravstvene ustanove, škole i zajednice na aktivno djelovanje.

U 2026. godini poseban naglasak stavljen je na djecu i mlade, uz poruku ‘Od zajednica do učionica: skrb o sluhu za svu djecu’, čime se ističe važnost dostupne i pravovremene brige za sluh u najranijoj dobi.

Prema procjenama, milijuni djece i adolescenata diljem svijeta žive s određenim stupnjem oštećenja sluha, a značajan dio tih slučajeva mogao bi se spriječiti jednostavnim i učinkovitim javnozdravstvenim mjerama.

Neliječeni problemi sa sluhom u djetinjstvu mogu negativno utjecati na razvoj govora i jezika, školski uspjeh, socijalne vještine i buduće profesionalne mogućnosti. Rana identifikacija teškoća, redoviti probiri sluha te dostupnost odgovarajuće terapije i rehabilitacije ključni su za smanjenje dugoročnih posljedica.

Kampanja za 2026. godinu naglašava potrebu za jačanjem suradnje između zdravstvenog i obrazovnog sustava kako bi se osiguralo da djeca s teškoćama sluha budu pravodobno prepoznata i uključena u odgovarajuće programe podrške.

Posebna se pozornost posvećuje integriranju pregleda sluha u redovite školske i preventivne zdravstvene programe, kao i edukaciji roditelja i nastavnika o ranim znakovima oštećenja sluha. Ističe se i važnost sprječavanja infekcija uha, pravilne higijene, cijepljenja te zaštite od prekomjerne buke, osobito u svakodnevnom okruženju i pri korištenju slušalica i digitalnih uređaja.

Zanimljivo je da je datum 3. ožujka odabran simbolično, jer broj 3.3 podsjeća na oblik ušiju, čime se dodatno naglašava važnost sluha u svakodnevnom životu. Ovaj detalj pomaže da se poruka kampanje lakše zapamti i prepozna diljem svijeta.

Svjetski dan sluha tako nije samo simboličan datum, već poziv na trajno djelovanje i ulaganje u sustave koji omogućuju jednaku dostupnost skrbi za sve. Osiguravanje zdravog sluha u djetinjstvu znači ulaganje u bolje obrazovne ishode, veću socijalnu uključenost i kvalitetniji život pojedinca, ali i snažnije i zdravije društvo u cjelini.

Dragi članovi, zaposlenici, suradnici i prijatelji,
povodom nadolazećih blagdana, Udruga osoba oštećena sluha Bjelovarsko-bilogorske županije od srca vam želi Božić mira, topline i radosti u krugu vaših najmilijih, a Novu godinu punu zdravlja, nade i novih prilika.

Sretan Božić i sretna Nova godina!

Udruga osoba oštećena sluha Bjelovarsko- bilogorske županije održala je 15. studenog 2025. godine redovnu godišnju Skupštinu u  restoranu Srce Bilogore u Bjelovaru.

Skupštini su prisustvovali članovi Udruge i gosti: u ime Bjelovarsko-bilogorske županije  Andreja Bengez, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, demografiju i hrvatske branitelje  te predstavnici Udruge gluhih i nagluhih Daruvar.   

Po završetku Skupštine u organiziran je prigodni ručak kojim je Udruga obilježila 15 godina uspješnog postojanja i rada Udruge.

30. Hrvatski simpozij osoba s invaliditetom s međunarodnim sudjelovanjem održan je 29. i 30. listopada 2025. godine na Sveučilištu u Zagrebu, u organizaciji Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH).

Simpozij je održan pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te Grada Zagreba.

Ovaj jubilarni skup okupio je predstavnike organizacija osoba s invaliditetom, stručnjake i donositelje odluka s ciljem jačanja prava, vidljivosti i položaja osoba s invaliditetom u društvu.

Tijekom Simpozija obrađene su brojne aktualne teme, među kojima su: rasprostranjenost socijalnih usluga u Republici Hrvatskoj, novosti u Pravilniku o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, digitalna pristupačnost i zapošljavanje osoba s invaliditetom, razumna prilagodba tijekom i nakon profesionalne rehabilitacije, aktivnosti projekta Pristupačna Europa – Accessible EU u 2025. godini, kao i inicijative Projektirajmo odgovorno, projektirajmo dostojanstvo.

Posebna pozornost posvećena je tehničko-pravnim postupcima u rješavanju problema pristupačnosti izgrađenog okoliša, važnosti Euro ključa u razvoju turizma pristupačnog za sve, digitalnoj pristupačnosti kao putu do psihološke sigurnosti te pristupačnosti željeznica – od propisa do prakse s primjerima dobrih i loših iskustava iz Hrvatske.

Održane su i panel rasprave:

„Inkluzivni dodatak – iskorak i izazov”,
„Primjena EU kartice i parkirališne iskaznice u zemljama EU”,
„Inkluzivno obrazovanje – postignuća i izazovi”,
Okrugli stol „Žene s invaliditetom”, koji je otvorio važne teme rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena s invaliditetom.

Gosti iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Makedonije podijelili su svoja iskustva i primjere dobre prakse te potpisali Sporazum o daljnjoj suradnji sa SOIH-om, potvrđujući važnost regionalne i međunarodne suradnje u promicanju prava osoba s invaliditetom.

Zaključno, Simpozij je još jednom potvrdio važnost zajedničkog djelovanja, razmjene znanja i iskustava te partnerskog pristupa u jačanju položaja osoba s invaliditetom. Donijeti su zaključci i preporuke kao buduće smjernice djelovanja s ciljem unaprjeđenja kvalitete života i dostojanstva osoba s invaliditetom te razvoja inkluzivne zajednice.

Simpozij je završen porukom zajedništva i kontinuirane suradnje između organizacija civilnog društva, državnih institucija i međunarodnih partnera s ciljem stvaranja uključivog društva u kojem osobe s invaliditetom ravnopravno sudjeluju u svim područjima života.

Na Simpoziju su sudjelovali predstavnici  UOOS BBŽ-e : Mladen Rumiha i Predrag Valjak.